Ovdje možete preuzeti cjeloviti udžbenik "Temelji neuroznanosti"
Za preuzimanje pojedinačnih poglavlja kliknite na odgovarajuće poglavlje.
- Razvojno porijeklo i temeljna podjela središnjeg živčanog sustava
- Živčani sustav ima središnji i periferni dio
- Dva temeljna dijela središnjeg živčanog sustava su mozak (encephalon) i kralježnična moždina(medulla spinalis)
- Tri temeljna dijela mozga su moždano deblo (truncus encephalicus), mali mozak (cerebellum) i veliki mozak (cerebrum)
- Poznavanje embrionalnog razvoja omogućuje nam potpuniju razdiobu temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava
- Stanična gtađa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija
- Dvije temeljne vrste stanica u središnjem živčanom sustavu su neuroni i glija
- Četiri glavna morfološka dijela neurona su dendriti, soma, akson i presinaptički aksonski završetak
- Tri temeljne neurohistološke metode uveli su krajem prošlog stoljeća Camillo Golgi, Franz Nissl i Carl Weigert
- Neuronske putove može se istražiti metodama što se temelje na prirodnoj pojavi aksonskog prenošenja
- Glija stanice dijelimo na makrogliju (astrociti i oligodendrociti) i mikrogliju
- Kromatoliza, degeneracija neurona i regeneracija ozlijeđenog aksona
- Morfogeneza i histogeneza središnjeg živčanog sustava i procesi razvojnog preustrojstva
- Cijeli središnji živčani sustav se razvija od ektoderma
- Histogenetski procesi uzrokuju rast neuralne cijevi, promjene njezinog oblika i promjene građe njezine stijenke
- Razvojni stadiji su vremenski, a embrionalne zone prostorni pokazatelji za praćenje histogenetskih procesa
- Histogenetske procese dijelimo na "progresivne" i reorganizacijske
- Histogeneza moždane kore obilježena je pojavom posebnih fetalnih zona, a pojava kortikalne ploče označava prijelaziz embrionalnog u rano fetalno razdoblje
- Bazalni gangliji telencefalona razviju se od ganglijskog brežuljka, a to je područje ključnoza patogenezu periventrikularnogkrvarenja uprijevremeno rođene djece
- Izgled i raspodijela sive i bijele tvari kralježnične moždine, moždanog debla i malog mozga
- Kralježnična moždina je spinalni dio središnjeg živčanog sustava
- Moždano deblo spaja kralježničnu moždinu s velikim i malim mozgom
- Mali mozak ima koru, bijelu tvar, 4 parne duboke jezgre i 3 režnja s 10 režnjića što oblikuju središnji vermis i dvije bočne hemisfere
- Izgled i raspodijela sive i bijele tvari velikog mozga: međumozak, krajnji mozak i sustav moždanih komora
- Veliki mozak (cerebrum) sastoji se od međumozga (diencephalon) i krajnjeg mozga (telencephalon)
- Telencefalon je pogodno podijeliti u lateralni telencefalon i mediobazalni telencefalon
- Četiri temeljna dijela telencefalona su: moždana kora, bijela tvar, bazalni gangliji i lateralne moždane komore
- U omeđenju moždanih komora sudjeluju brojnestrukture telencefalona i diencefalona
- Lobus limbicus je medijalni, rubni dio telencefalona što u luku okružuje diencephalon i corpus callosum
- Stanična biologija neurona
- Neuron je signalna jedinica živčanog sustava
- Put biosinteze, sekrecije, endocitoze i egzocitoze
- Citoskelet neurona je dinamička struktura s nizom bitnih funkcija
- Aksonsko prenošenje je dvosmjerno (anterogradno ili retrogradno), odabirno i brzo ili sporo
- Odabirna propusnost stanične membrane i ionski kanali
- Lipidni dvosloj i uklopljeni proteini određuju bioelektrična svojstva membrane
- Stanična membrana je odabirno propusna pregrada između stanice i njezine okoline
- Brojnost, vrste i raspored ionskih kanala određuju električnu vodljivost membrane neurona
- Biofizički temelji ekscitabilnosti: Membranski i akcijski potencijal
- Kretanje iona kroz membranu mijenja membranski potencijal
- Teorijom sržnog vodiča tumačimo pasivna električna svojstva membrane
- Nastanak i vođenje akcijskog potencijala
- Signalne molekule i signalni mehanizmi
- Međustanični signali prenose se izravnim dodirom stanica ili izlučenim signalnim molekulama
- Membrana odraslih neurona sadrži dvije glavne vrste receptora: ionotropne i metabotropne
- Procesi fosforilacije i defosforilacije ciljnih proteina imaju ključnu ulogu u signalnim funkcijama neurona
- Posebna uloga i homeostaza Ca2+ u neuronima
- Neki vanjski signali mijenjaju ekspresiju gena odraslih neurona
- Sažetak poglavlja: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice aktivacije receptora
- Građa i funkcija sinapsi
- Temeljni dijelovi kemijske sinapse su presinaptički element, sinaptička pukotina i postsinaptički element
- Strukturu sinapsi moguće je povezati s njihovom funkcijom
- Različite vrste sinapsi razmještene su po različitim dijelovima postsinaptičkog neurona
- Egzocitoza je precizno nadzirani proces oslobađanja "kvantnih" količina neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića
- Aktivacija ionotropnih receptora dovodi do izravnih promjena ionske propusnosti postsinaptičke membrane i nastanka postsinaptičkih potencijala
- Mehanizmi presinaptičke i postsinaptičke inhibicije i facilitacije su različiti
- Sinaptička integracija je vremensko i prostorno zbrajanje EPSP i IPSP u zoni okidanja
- Sinaptička plastičnost: ljudska osobnosttemelji se na promjenama "snage" i "učinkovitosti" sinapsi
- Sinaptička signalizacija prekida se odstranjivanjem neurotransmitera iz sinaptičke pukotine na tri načina: difuzijom, hidrolitičkom razgradnjom i ponovnim unošenjem u presinaptički element
- Bolesti sinapse: otrovi, droge, lijekovi i protutijela mogu odabirno djelovati na različite korake sinaptičke signalizacije
- Neurotransmiteri, neuropeptidi i njihovi receptori
- Postsinaptički receptori određuju narav i trajanje sinaptičke signalizacije
- U sinaptičkoj signalizaciji neuroni rabe dvije vrste signalnih molekula: klasične neurotransmitere i neuroaktivne peptide
- Mnogo je različitih vrsta neuroaktivnih peptida
- Stanični temelj ponašanja: neuronski nizovi, putovi, krugovi, mreže i sustavi
- Neuroni su međusobno povezani na niz različitih načina
- Nadzorni sustavi su sustavi što reguliraju rad drugih sustava
- Podsjetnik na građu i funkciju perifernog i autonomnog živčanog sustava
- Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, njihovih korjenova i spletova, perifernih neurona što oblikuju osjetne i autonomne ganglije, osjetnih receptora i glija stanica
- Ustrojstvo sive i bijele tvari kralježnične moždine
- Tri debela snopa bijele tvari okružuju tri stupa i središnji dio sive tvari kralježnične moždine
- Tri glavne vrste neurona u sivoj tvari kralježnične moždine su: stanice korjenova, stanice snopova i interneuroni
- Bijela tvar kralježnične moždine sastavljena je od uzlaznih osjetnih, silaznih motoričkih i dvosmjernih asocijacijskih putova
- Kliničko-anatomski sindromi kralježnične moždine
- Ustrojstvo sive i bijele tvari moždanog debla i malog mozga
- Na prijelazu iz kralježnične u produljenu moždinu dolazi do bitnih promjena unutarnjeg ustrojstva
- Vanjski izgled moždanog debla izraz je njegove unutarnje građe – izbočine i polja na površini odgovaraju jezgrama ili snopovima aksona u dubini
- Moždano deblo sadrži 6 funkcionalnih skupina sive tvari
- Kroz moždano deblo prolaze (ili iznjega polaze) dugi osjetni i motorički putovi
- Moždani živci
- Ustrojstvo sive i bijele tvari međumozga
- Subthalamus je malo područje složene građe, kroz koje prolaze osjetni, motorički i uzlazni monoaminski putovi
- Talamus je razdijeljen na područja i jezgre, a aksoni talamičkih neurona oblikuju moćni talamokortikalni sustav
- Ustrojstvo neurotransmiterskih sustava i retikularne formacije
- Neurotransmiteri brze ekscitacije i inhibicije: glutamat i GABA
- Sustavi acetilkolinskih neurona
- Sustavi monoaminskih neurona
- Retikularna formacija zauzima središnji dio tegmentuma moždanog debla i dijeli se u tri uzdužne funkcionalne zone
- Regionalno, arealno, laminarno i modularno ustrojstvo moždane kore
- Arhitektonika je temeljna metoda istraživanja građe moždane kore
- Moždanu koru dijelimo u isocortex i allocortex
- Neuroni moždane kore su piramidni i nepiramidni
- Aferentni sustavi vlakana moždane kore mogu biti ekscitacijski ili modulacijski, a dijelimo ih u tri velike skupine
- Radijalni stupići (kolumne) su temeljne strukturno-funkcionalne jedinice moždane kore
- Četiri temeljna citoarhitektonska tipa moždane kore mogu se povezati s pet funkcionalnih skupina kortikalnih polja
- Opće moždane funkcije: uzlazni aktivacijski sustavi, EEG, stupnjevi budnosti i stanja svijesti
- Budnost i spavanje su stanja svijesti i stanja ponašanja
- EEG valovi se temelje na skupnim električnim svojstvima neurona moždane kore
- Postsinaptički potencijali piramidnih neurona moždane kore imaju ključnu ulogu u nastanku EEG valova
- Različiti sustavi aferentnih aksona uzrokuju različite promjene električne aktivnosti moždane kore
- Ritmične oscilacije aktivnosti talamokortikalnih neurona omogućuju pojavu vretena spavanja, a predvodnik tih oscilacija je retikularna jezgra talamusa
- Acetilkolinski i monoaminski uzlazni aksoni i retikularna formacija moduliraju ekscitabilnost talamokortikalnog sustava
- Neurobiološki mehanizmi što omogućuju prijelaze između različitih stanja svijesti još uvijek su slabo poznati
- Spavanje ima stadije što se ciklički ponavljaju tijekom noći
- Moždane ovojnice i krvne žile, ependim i koroidni spletovi moždanih komora, cirkumventrikularni organi
- Tri moždane ovojnice ovijaju, podupiru, zaštićuju i pregrađuju tkivo središnjeg živčanog sustava
- Arteriae vertebrales i arteriae radiculares su dva glavna izvora arterijske krvi za kralježničnu moždinu, a raspored moždinskih vena je sličan rasporedu moždinskih arterija
- Mozak arterijsku krv prima preko unutarnjih karotidnih i vertebralnih arterija, što se na bazi mozga spoje u Willisov prsten
- Moždano deblo i mali mozak arterijsku krv primaju preko vertebralnog bazilarnog sustava
- Moždane komore oblaže ependim, a u njima su smješteni koroidni spletovi što izlučuju cerebrospinalnu tekućinu
- U određenim područjima stijenki moždanih komora su smješteni posebni cirkumventrikularni organi
- Fiziologija cerebrospinalnog likvora i intrakranijski tlak
- Cerebrospinalni likvor ispunjava sustav moždanih komora i subarahnoidni prostor
- Intrakranijski tlak (tlak cerebrospinalnog likvora) ovisi o interakciji intrakranijskih volumena mozga, krvi i likvora
- Načela ustrojstva osjetnih sustava, vrste osjeta i osjetni receptori
- Osjetne informacije omogućuju nastanak svjesnog osjeta, kontrolu pokreta i održavanje stanja budnosti i pozornosti
- Svi osjetni sustavi su ustrojeni prema istom općem planu
- Četiri obilježja fizičkog podražaja mogu se kvantitativno povezati s psihološkim svojstvima svjesnog osjeta
- Osjetni receptori prevode svojstva podražaja u neuralne kodove
- Bol, toplina i hladnoća - anterolateralni osjetni sustav
- Kožni termoreceptori bilježe i postojanu temperaturu kože i njezine promjene
- Tri glavne vrste boli su brza površinska, spora površinska i duboka utrobna bol
- Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna) nociceptori reagiraju na škodljive podražaje što oštećuju tkivo
- Primarna aferentna nocicepcijskavlakna završavaju na sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
- Aksoni sekundarnih osjetnih neurona oblikuju anterolateralni sustav za prijenos osjeta boli i temperature, sastavljen od 4 uzlazna puta
- Teorija nadziranog ulaza: prijenos osjeta boli može se modulirati na razini spinalnog segmenta promjenom ravnoteže između aktivnosti nocicepcijskih i ostalih aferentnih vlakana
- Silazni putovi sustava endogene analgezije također mogu modulirati prijenos osjeta boli na razini spinalnog segmenta
- Dodir, pritisak i kinestezija - sustav dorzalnih kolumni
- Mehaničko podraživanje kože uzrokuje različite oblike svjesnog osjeta, a mehanoreceptore razvrstavamo na temelju njihove sposobnosti da signaliziraju brzinu, jačinu i usmjerenost podražaja
- Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinesteziju iz trupa i udova su: fasciculus gracilis, fasciculus cuneatus i lemniscus medialis
- Svaki dio kože je somatotopski predstavljen u primarnoj somatosenzibilnoj kori sukladno broju receptora u njemu
- Nervus trigeminus prenosi osjet dodira i kinestezije iz područja lica
- Uho - organ sluha i ravnoteže
- Organ ravnoteže i slušni organ su smješteni u unutarnjem uhu
- Prvi neuron slušnog puta je smješten u spiralnom gangliju pužnice, a prvi neuron vestibularnog puta je smješten u vestibularnom gangliju u dnu unutarnjeg zvukovoda
- Bubnjići slušne koščice prenose titranje zraka na tekućinu unutarnjeg uha
- Cortijev slušni organ je smješten u pužnici
- Organ ravnoteže se sastoji od tri polukružna kanalića, membranske vrećice (sacculus) i membranske mješinice (utriculus)
- Slušni i vestibularni sustav
- Zvuk je tlačni val što se širi zrakom
- Specifične neuronske veze povezuju neka područja moždanog debla, međumozga i moždane kore u središnji slušni sustav
- Vrste i stupnjevi oštećenja sluha
- Vestibularni sustav ima tri glavne funkcionalne zadaće
- Vestibularne jezgre imaju vrlo složene neuronske veze
- Fiziologija oka i fototransdukcije
- Stijenku očne jabučice oblikuju tri očne ovojnice, a njezinu nutrinu ispunjavaju staklasto tijelo, leća i očna vodica
- Staklasto tijelo ispunjava najveći dio oka
- Stvaranjem i otjecanjem očne vodice održava se očni tlak
- Dioptrički aparat oka je složeni centrirani optički sustav, sastavljen od 4 refrakcijska medija sfernih površina, s tri para kardinalnih točaka
- Četiri vrste oštrine vida su: detekcijska oštrina, lokalizacijska (Vernier) oštrina, oštrina razlučivanja i oštrina prepoznavanja
- Spektar vidljivog svjetla je tek djelićširokog spektra elektromagnetskog zračenja
- Čunjići i štapići mrežnice su fotoreceptori zaduženi za fototransdukciju
- Fototransdukcija je slijed biokemijskih zbivanja u vanjskom odsječku fotoreceptora
- Adaptacija na mrak je dvofazni proces brzog povećavanja osjetljivosti čunjića i sporijeg povećavanja osjetljivosti štapića
- Mrežnica i primarni vidni put
- Mrežnica je izravni produljak međumozga, a vidni živac oblikuju aksoni trećeg neurona vidnog puta
- Oftalmoskopom kroz zjenicu možemo promotriti očnu pozadinu (fundus) i mnogo doznati o nekim bolestima mozga i krvnih žila
- Mrežnicu izgrađuje 5 vrsta neurona poredanih u 3 stanična sloja između kojih su 2 sinaptičke zone
- Vidni sustav reagira na kontraste, tj. razlike stupnja osvijetljenosti različitih dijelova vidnog prizora
- Fotoreceptori su prvi, bipolarne stanice drugi, a ganglijske stanice treći neuron vidnog puta
- Corpus geniculatum laterale ima dorzalni i ventralni dio
- Pulvinar je povezan s asocijacijskom vidnom moždanom korom
- Radiatio optica se sastoji od genikulokortikalnih aksona što završavaju u primarnoj vidnoj moždanoj kori
- Primarni vidni put je precizno retinotopno ustrojen
- Primarna vidna moždana kora (area striata, polje 17) je heterotipni izokorteks
- Neuroni primarne vidne moždane kore preoblikuju okrugla receptivna polja neurona mrežnice i CGLd u linearne odsječke i granice
- Primarna vidna moždana kora ima stupićasto (kolumnarno) ustrojstvo
- Opažanje boja, oblika, dubine i kretanja i ustrojstvo asocijacijskih vidnih polja moždane kore
- Vid je konsruktivni, stvaralački proces
- Tri ključna svojstva atributa bojesu ton, jarkost i zasićenost, a opažanje boja se temelji na konstantnosti boja, oponentnosti boja i istodobnomkontrastu boja
- Opažanje oblika se temelji na razlikovanju lika i pozadine
- Pri opažanju kretanja u vidnom polju, vidni sustavrabi podatke o kretanju gledanog predmeta, kretanju pozadine te pokretima očiju i glave
- Opažanje dubine se temelji na tri vrste osjetnih pokazatelja: statičkim i dinamičkim monokularnim te binokularnim
- Pojava opažajnih konstantnosti pokazuje da se vidno opažanjeoslanja na postojana svojstva okolnih objekata, a ne na varljive i neprekidne promjene obrazaca vidnih podražaja
- P-sustav i inferotemporalni vidni korteks imaju ključnu ulogu u opažanju boja i oblika, a M-sustav i parijetalni vidni korteks omogućuju opažanje kretanja
- Postojanje M i P sustava je izravno dokazano i u ljudskom mozgu
- Mirisi i okusi - kemijski osjeti
- Njušni sustav
- Okusni sustav
- Opće ustrojstvo motoričkih sustava
- Motorička jedinica se sastoji od alfa-motoneurona i mišićnih vlakana što ih taj motoneuron inervira
- Tri hijerarhijske razine motoričkih sustava su kralježnična moždina, moždano deblo i moždana kora
- Mali mozak i bazalni gangliji su dva motorička sustava što moduliraju aktivnost moždanog debla i moždane kore
- Bolesti i ozljede pojedinih dijelova motoričkih sustava imaju prepoznatljive simptome i znakove
- Spinalni motorički mehanizmi i refleksi
- Mišićna i tetivna vretena trajno bilježe različita svojstva mehaničkog stanja mišića
- Refleks istezanja se temelji na osjetnim informacijama iz mišićnih vretena, a pridonosi regulaciji mišićnog tonusa
- Neuronski krugovi i interneuroni kralježnične moždine imaju ključnu ulogu u procesima motoričke koordinacije
- Uloga silaznih putova iz moždanog debla u održavanju stava tijela i mišićnog tonusa
- Spinalni šok i učinci presijecanja kralježnične moždine
- Decerebracijska i dekortikacijska rigidnost imaju različite uzroke i različita obilježja
- Decerebracijska rigidnostje posljedica pojačane toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
- Sažetak: za pojavu decerebracijske rigidnosti bitan je poremećaj regulacije toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
- Uloga motoričke moždane kore u voljnim pokretima
- Motorička područja moždane kore su smještena u čeonom režnju
- Tractus corticospinalis polazi iz motoričkih i somatosenzibilnih polja moždane kore
- Kortikospinalni aksoni na alfa-motoneurone djeluju i izravno i neizravno (preko interneurona)
- Ozljede polja MI uzrokuju mišićnu slabost ili kljenut, a ozljede polja MII i SMA uzrokuju poremećaje izvođenja svrhovitih pokreta
- Mali mozak
- Kora malog mozga sadrži tri zasebna funkcionalna područja
- Aferentne veze malog mozga dijelimo u 5 glavnih skupina
- Kora malog mozga ima 3 sloja s 5 vrsta neurona
- Eferentne projekcije tri funkcionalna područja mali mozak napuštaju preko zasebnih dubokih jezgara
- Funkcionalni sažetak: zasebna područja kore malog mozga imaju zasebne veze s mozgom i kralježničnom moždinom
- Bolesti i ozljede malog mozga uzrokuju jasno prepoznatljive simptome i znakove
- Motoričke funkcije bazalnih ganglija telencefalona
- Poput malog mozga, bazalni gangliji moduliraju aktivnost motoričke moždane kore i silaznih motoričkih putova
- Pet tijesno povezanih jezgara oblikuje sustav motoričkih bazalnih ganglija
- Unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija oblikuju jedan glavni i tri pomoćna neuronska kruga
- Glavna aferentna vlakna za putamen i nucleus caudatus dolaze iz moždane kore, intralaminarnih jezgara talamusa i SNc
- Neuroni strijatuma raspoređeni su u dva strukturno-funkcionalna odjeljka: matrix i striosome
- Aksoni projekcijskih neurona strijatuma završavaju kao izravni put u GPi i SNr, a kao neizravni put u GPe
- Bolesti bazalnih ganglija imaju karakteristična obilježja
- Sustav za pokretanje očiju i usmjeravanje pogleda
- Tri para vanjskih očnih mišića pokreću očnu jabučicu oko tri osi rotacije
- Tri moždana živca inerviraju vanjske očne mišiće
- Pet neuralnih sustava omogućuje pet vrsta očnih pokreta
- Očnim pokretima upravljaju brojne moždane strukture
- Vestibulo-okularni i optokinetički refleksi održavaju oštru sliku na mrežnici tijekom okretanja glave
- Glatki pokreti praćenja održavaju sliku pokretnog predmetana mjestu najoštrijeg vida, a njima združeno upravljaju moždana kora, mali mozak i moždano deblo
- Pokreti vergencije omogućuju oštro gledanje predmeta što se očima primiču ili se od njih odmiču
- Sakade usmjeravaju pogledna zanimljivi predmet
- Ustrojstvo i funkcija limbičkog sustava
- Hippocampus retrocommissuralis je troslojni archicortex
- Središnji limbički kontinuum je skup povezanih subkortikalnih struktura što se protežu od mediobazalnog telencefalona do moždanog debla
- Corpus amygdaloideum je bazalni ganglij limbičkog sustava smješten u vrhu sljepoočnog režnja
- Limbička i paralimbička kortikalna polja upravljaju održavanjem homeostaze i usklađuju unutarnja stanja organizma s realnostima vanjskog svijeta
- Uzajamna povezanost neuronskih krugova i putova limbičkog sustava
- Funkcije limbičkog sustava
- Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim živčanim sustavom
- Hipotalamus oblikuje stijenku i dno III.komore, a dijeli se na tri poprečne i tri uzdužne zone
- Prednji režanj hipofize (adenohypophysis) je vezan uz parvocelularne, a stražnji režanj (neurohypophysis) uz magnocelularne neurosekrecijske neurone
- Neuroni hipotalamusa uključeni su u 4 vrste refleksa
- Hipotalamus upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava
- Neurobiologija bioloških ritmova i motivacijskih stanja
- Neurobiologija bioloških ritmova
- Neurobiologija termoregulacije
- Neurobiologija pijenja i žeđi
- Neurobiologija hranjenja, gladi i sitosti
- Neurobiologija emocija i spolnosti
- Amigdala imaju ključnu ulogu u osjećajima straha i tjeskobe
- Zbog čega je stres loš za vaš mozak?
- Spolnost i mozak: spolna diferencijacija ljudskog mozga
- Neurobiologija pozornosti i funkcije stražnje tjemene i dorzolateralne prefrontalne moždane kore
- Pozornost je svjesni psihološki proces, a može biti odabirna ili podijeljena
- Ozljede tjemenog režnja uzrokuju raznovrsne poremećaje što imaju sličnu podlogu
- Sustav pozornosti je mreža razdvojenih, ali funkcionalno povezanih moždanih struktura
- Posebna obilježja sustava radnog pamćenja
- Psihologija i anatomija učenja i pamćenja
- Učenje i pamćenje su temelj ljudske osobnosti
- Dvije glavne vrste učenja su neasocijacijsko i asocijacijsko učenje
- Proces pamćenja ima tri stadija
- Složeno asocijacijsko pamćenje u čovjeka može biti eksplicitno (deklarativno) ili implicitno (proceduralno)
- Neuroanatomija pamćenja
- Strukture medijalnog temporalnog režnja su bitne za uspostavu dugoročnog eksplicitnog pamćenja, ali nisu skladišta pamćenja
- Sinaptička plastičnost i stanični mehanizmi učenja i pamćenja
- Učenje i pamćenje se temelje na pojavama sinaptičke plastičnosti
- Tijekom habituacije i senzitizacije se mijenja presinaptička egzocitoza neurotransmitera
- Snažna aktivacija ekscitacijskih sinapsi u hipokampusu uzrokuje pojavu dugoročne potencijacije (LTP)
- Glutamatni NMDA-receptori imaju važnu ulogu u pojavi LTP
- Dušični monoksid (NO) je nova vrsta signalne molekule, a u mozgu djeluje kao povratni glasnik u procesu volumne transmisije
- Pojava LTP u CA1 polju hipokampusa vjerojatno je stanična podloga asocijacijskog učenja